Naginjanje karoserije bočno je nakretanje karoserije vozila prema vanjskoj strani zavoja kao odgovor na sile koje nastaju tijekom skretanja. Kada vozilo mijenja smjer, na njega djeluje bočna sila, a budući da je karoserija ovješena iznad kotača na popustljivim oprugama i amortizerima, ta sila uzrokuje da se ovješena masa nagne prema van, sabijajući ovjes na vanjskoj strani vozila i rastežući ga na unutarnjoj. Riječ je o prirodnoj i neizbježnoj posljedici ovješenja teške karoserije na oprugama, a iznos naginjanja ključan je pokazatelj karaktera upravljivosti vozila.
Mehanizam nastaje jer sila u zavoju zapravo djeluje u težištu vozila, koje se nalazi na određenoj visini iznad osi valjanja definirane geometrijom ovjesa. Taj okomiti razmak stvara polugu, pa što težište leži više iznad osi valjanja i što je sila u zavoju veća, to je veći moment naginjanja koji nastoji prevrnuti karoseriju. Opruge ovjesa odupiru se tom momentu, ali se pritom moraju saviti, a upravo je to savijanje vidljivo nakretanje. Vozilo se ustaljuje pod kutom na kojem otpor opruga uravnotežuje moment naginjanja.
Za vozača naginjanje utječe i na povjerenje i na prianjanje. Pretjerano nakretanje prebacuje težinu na vanjske gume, mijenja kut pod kojim guma dodiruje cestu zbog promjena u geometriji ovjesa te može učiniti da vozilo djeluje tromo, neodređeno i sporo u reakcijama. Ujedno uznemiruje putnike i odgađa odziv vozila na upravljačke naredbe. Nasuprot tomu, dobro kontrolirano i umjereno naginjanje pruža korisnu povratnu informaciju o tome koliko je vozilo opterećeno, a da pritom ne ugrožava kontakt gume s cestom, zbog čega ga inženjeri nastoje ograničiti, a ne potpuno ukloniti.
Nekoliko konstrukcijskih mjera obuzdava naginjanje karoserije. Stabilizatori ovjesa, takozvani zakretni stabilizatori, torzijske su opruge koje povezuju lijevi i desni kotač iste osovine i odupiru se razlici u njihovu gibanju tijekom prolaska zavojem, oštro smanjujući nakretanje bez pretjeranog ukrućivanja vožnje preko neravnina koje jednako pogađaju oba kotača. Naginjanje smanjuju i tvrđe opruge, čvršće prigušenje, šira osovinska širina (trag), a iznad svega niže težište. Aktivni i prilagodljivi sustavi mogu dinamički ukrutiti ovjes, a neka napredna vozila koriste hidraulične ili električne sustave protiv naginjanja kako bi karoserija u zavojima ostala gotovo ravna.
Stupanj naginjanja silno se razlikuje ovisno o vrsti vozila i uvelike ga određuje visina vožnje. Visok, težak SUV s visokim težištem nakreće se znatno više od niskoga, širokog sportskog automobila konstruiranog tako da ostane gotovo ravan. Naginjanje karoserije usko je povezano sa stabilizatorom ovjesa koji se protiv njega bori, s težištem i konstrukcijom ovjesa koji ga određuju te sa širim područjem dinamike vozila, uključujući skretanje vozila oko okomite osi, s kojim se naginjanje kombinira u definiranju ponašanja u zavojima.
- Karoserija se u zavoju naginje prema van
- Uzrokuje ga sila u zavoju koja djeluje iznad ovjesa
- Ograničavaju ga stabilizatori, tvrde opruge i nisko težište
- Visoki SUV-ovi se naginju više; niski sportski automobili najmanje