Masa praznog vozila

Masa praznog vozila masa je automobila koji stoji spreman za vožnju, ali bez ljudi i bilo kakva tereta. To je polazna brojka iz koje proizlazi većina ostalih proračuna težine, jer obuhvaća samo vozilo, sa svim tekućinama i opremom potrebnima za rad, ali bez promjenjiva tereta putnika i prtljage. Time odgovara na jednostavno pitanje: koliko ovaj automobil teži prije nego što itko uđe.

Točna definicija blago se razlikuje od standarda do standarda, ali masa praznog vozila u pravilu uključuje pun spremnik goriva, motorno ulje, rashladnu tekućinu, kočnu tekućinu, tekućinu za pranje stakla te standardni alat ili rezervni kotač ako su ugrađeni, uz svaki dio standardne opreme za tu razinu opremljenosti. Namjerno isključuje vozača i putnike; nasuprot tomu, neka europska mjerenja dodaju zamišljenog vozača od 75 kilograma kako bi dobila nešto drukčiju brojku, zbog čega se navedene težine za isti model mogu razlikovati. Dodatna oprema poput panoramskog krova, većih kotača ili kuke za vuču sve to povećava stvarnu brojku iznad polazne vrijednosti iz brošure.

Težina sveobuhvatno utječe na to kako se automobil ponaša. Lakše vozilo jače ubrzava za danu snagu, zaustavlja se na kraćem putu jer ima manje zaleta koje treba obuzdati i troši manje energije za održavanje gibanja, čime poboljšava i potrošnju goriva i, kod električnog automobila, doseg. Ujedno djeluje okretnije, lakše mijenja smjer jer ima manje inercije koju treba svladati. Zbog toga proizvođači znatno ulažu u lake materijale poput aluminija, visokočvrstog čelika i kompozita, a u motosportu se svaki kilogram tretira kao neprijatelj.

Masa praznog vozila ujedno je temelj za dvije ključne izvedene brojke. Oduzimanjem od najveće dopuštene mase vozila dobiva se nosivost, ukupna masa putnika i tereta koju vozilo smije zakonski prevoziti, dok se dijeljenjem snage motora s masom praznog vozila dobiva omjer snage i mase koji okvirno predviđa performanse. Automobil može imati snažan motor, a ipak djelovati troma ako je težak, jednako kao što skroman motor može djelovati živahno u lakoj karoseriji.

Suvremena komplikacija jest elektrifikacija. Baterijski sklop dovoljno velik da pruži koristan doseg dodaje nekoliko stotina kilograma, pa električni automobil obično teži znatno više od benzinskog ili dizelskog vozila iste veličine, što ima posljedice na trošenje guma, kočenje, opterećenje cesta i mostova, pa čak i parkirnih konstrukcija. Teži automobili unose i više energije u sudar, što je jedan od razloga zašto je sudarna podudarnost velikih i malih vozila sigurnosno pitanje. Masa praznog vozila stoga se nalazi u središtu mreže srodnih specifikacija, uključujući nosivost, najveću dopuštenu masu vozila i omjer snage i mase.