Sustav za otkrivanje položaja putnika (OPDS)

Sustav za otkrivanje položaja putnika, skraćeno OPDS, Hondina je sigurnosna tehnologija osmišljena da aktiviranje zračnog jastuka učini inteligentnim, a ne nasumičnim. Rani su se zračni jastuci aktivirali jednim punim, snažnim nabojem svaki put kad bi sudar prešao zadani prag, a takav je pristup spasio mnoge živote, ali je istodobno mogao ozlijediti ili usmrtiti putnike koji su sitni, lagane građe ili u trenutku napuhavanja sjede preblizu jastuku. OPDS postoji upravo zato da popuni tu prazninu prepoznavanjem tko sjedi na prednjem suvozačkom mjestu i gdje se nalazi, kako bi sustav zaštite mogao prilagoditi aktiviranje ili ga čak izostaviti.

Srce sustava senzor je utkan u naslon sjedala. Hondina izvedba koristi električki vodljivu nit raspoređenu po naslonu, koja tvori uzorak čiji se električni otpor mijenja ovisno o pritisku, dodirnoj površini i držanju onoga tko se naslanja. Signali iz te osjetne mreže omogućuju upravljačkoj elektronici da procijeni veličinu i položaj putnika te razlikuje, primjerice, pravilno smještenu odraslu osobu od sitnog djeteta ili od odrasle osobe nagnute naprijed u opasnu zonu blizu instrumentne ploče.

Ta informacija ulazi u upravljačku logiku zračnog jastuka, koja potom donosi odluku o aktiviranju. Ako sustav procijeni da je prednji suvozač odrasla osoba normalne veličine koja pravilno sjedi, jastuk je naoružan i aktivirat će se u sudaru. Ako pak otkrije sitnog putnika, dijete ili osobu čija je glava ili trup izvan pravilnog položaja i unutar putanje napuhavanja jastuka, suvozački jastuk može u potpunosti izostaviti. Time uklanja opasnost da eksplozivna sila napuhavanja, koja u prvim milisekundama putuje brzinom znatno većom od sto šezdeset kilometara na sat, pogodi ranjivog putnika na najgorem mogućem razmaku.

OPDS pripada širem naraštaju prilagodljivih, takozvanih pametnih sustava zaštite koji su se pojavili dok su se regulatori i proizvođači krajem devedesetih i početkom dvijetisućitih hvatali ukoštac s ozljedama uzrokovanim zračnim jastucima. Slične ciljeve drugi proizvođači postižu prostirkama za razvrstavanje putnika prema težini, kapacitivnim senzorima ili ultrazvučnim praćenjem položaja. Sve ih povezuje pomak od jednoličnog naboja za sve prema sustavu koji očita putnika i modulira zaštitu, ponekad uz dvostupanjske napuhivače koji uz tempiranje mijenjaju i silu aktiviranja.

U praksi sustav ima nijanse koje vrijedi razumjeti. Budući da prisutnost putnika zaključuje iz dodira s naslonom, pokazivač na instrumentnoj ploči vozaču obično daje do znanja je li suvozački jastuk trenutačno uključen ili isključen, a neuobičajeno sjedenje, glomazna odjeća ili teret položen na sjedalo mogu utjecati na očitanje. Djeluje uz sigurnosni pojas i širu mrežu senzora kojom upravlja elektronička upravljačka jedinica zračnih jastuka, a ne umjesto njih. Kao dio cjelovitog paketa koji može uključivati i bočne te zavjesaste jastuke, OPDS odražava načelo da suvremeni sustav zaštite najbolje štiti kada o osobi koju štiti zna što je više moguće.