Promjer okretanja

Promjer okretanja izražava koliko se usko vozilo može manevrirati, a definiran je kao promjer najmanje kružnice koju automobil može opisati kad je upravljač zadržan u krajnjem položaju. To je najkorisnija pojedinačna brojka za procjenu kako će se automobil snaći u višeetažnim garažama, na uskim seoskim cestama, pri okretanju u tri poteza i pri parkiranju u skučene niše. Manji broj znači okretnije vozilo, a vrijednosti se obično kreću od oko 10 metara za gradski automobil do 12 metara ili više za veliku limuzinu ili SUV.

Uobičajeno se navode dva mjerenja. Promjer okretanja od ruba do ruba odražava putanju koju opisuje vanjska prednja guma i manja je brojka, dok mjerenje od zida do zida dodaje prepust prednje karoserije izvan kotača i stoga je veće. Razlika je u praksi važna jer pri provlačenju kroz tjesnac u prepreku udara prednji ugao branika, a ne guma.

Geometrijski, promjer okretanja prvenstveno ovisi o međuosovinskom razmaku i o najvećem kutu zakreta koji prednji kotači mogu postići. Dug međuosovinski razmak prisiljava stražnje kotače da opisuju širok luk, čime se kružnica povećava, zbog čega limuzine i karavani s dugim razmakom djeluju nezgrapno. Veći kut zakreta smanjuje kružnicu, no raspoloživi kut ograničen je time koliko se kotači mogu zakrenuti prije nego što zapnu o ovjes, blatobran ili zglobove poluosovina, a to je ograničenje osobito izraženo na vozilima s prednjim pogonom gdje poluosovine postavljaju praktičnu granicu.

Inženjeri primjenjuju nekoliko strategija za poboljšanje te brojke. Pomažu pomno smještanje pogonskog sklopa, uže gume i izmijenjeni razmaci u blatobranu. Na većim i skupljim vozilima stražnja upravljana osovina nudi dojmljivo rješenje: pri malim brzinama stražnji kotači skreću u smjeru suprotnom prednjima, čime se djelotvorno skraćuje radni međuosovinski razmak i omogućuje dugom luksuznom automobilu da se okreće jednako usko kao model dvije veličine manji.

Vrijedi napomenuti da promjer okretanja opisuje ustaljeni manevar pri puzajućoj brzini i ne govori ništa o agilnosti pri velikim brzinama, koja ovisi o širini traga, ovjesu i raspodjeli mase. Automobil s malim promjerom okretanja nije nužno okretan kroz niz zavoja, i obrnuto.

Brojka je usko povezana s međuosovinskim razmakom, koji je njezina prevladavajuća odrednica, i s upravljanjem na sva četiri kotača, tehnologijom koja se najčešće primjenjuje za prevladavanje gubitka okretnosti što ga donosi velika karoserija s dugim međuosovinskim razmakom.