Početna/Auto rečnik/Efikasnost električnog vozila
06 — Rečnik
Električni automobili i baterije

Efikasnost električnog vozila

Efikasnost električnog vozila pokazuje koliko energije automobil potroši na određenu razdaljinu, obično u kWh na 100 km ili Wh po km.

Kategorija
Električni automobili i baterije
Povezani pojmovi
4
U rečniku
#156 od 389
Definicija

Efikasnost električnog vozila opisuje koliko električne energije automobil potroši da pređe određenu razdaljinu i predstavlja električni pandan potrošnji goriva kod benzinskog ili dizel automobila. Najčešće se u Evropi izražava u kilovat-časovima na 100 kilometara (kWh/100 km) ili u vat-časovima po kilometru (Wh/km), a u Sjedinjenim Državama u miljama po kWh ili u ekvivalentu MPGe. Bitno je da niža vrednost kWh/100 km označava efikasniji automobil, isto kao što manje litara na 100 km označava štedljiviji motor sa sagorevanjem. Tipično savremeno električno vozilo u mešovitoj vožnji troši negde između 15 i 22 kWh/100 km.

Ovaj podatak postoji zato što baš energetska efikasnost, a ne samo veličina baterije, određuje koliko će automobil daleko stići i koliko košta njegova vožnja. Dva automobila sa istovetnim baterijama mogu pružiti vrlo različite domete ako je jedan osetno efikasniji, a trošak vožnje proističe neposredno iz toga: pri datoj ceni struje, automobil koji troši 16 kWh/100 km otprilike je za trećinu jeftiniji po pređenoj milji od onog koji troši 24 kWh/100 km. Efikasnost stoga povezuje apstraktni kapacitet baterije sa dve stvari do kojih je vlasnicima zaista stalo, sa stvarnim dometom i troškom svakog putovanja.

Više fizičkih činilaca gura efikasnost u pogrešnom smeru. Brzina je presudna, jer aerodinamički otpor raste sa kvadratom brzine, pa dugotrajna vožnja autoputem troši znatno više energije po milji nego gradska vožnja, suprotno ponašanju benzinskog automobila. Hladno vreme je sledeći najveći potrošač: i grejanje kabine i održavanje baterije na upotrebljivoj temperaturi vuku energiju, dok i sama hemija na hladnoći postaje manje voljna. Masa vozila, otpor kotrljanja, veliki točkovi i visoka ili kockasta karoserija svaki dodaju svoj udeo, zbog čega su aerodinamika i smanjenje mase središnja briga inženjera električnih vozila.

Proizvođači problemu pristupaju na više frontova. Glatke karoserije sa niskim koeficijentom otpora, gume sa malim otporom kotrljanja, laka gradnja i izuzetno efikasni motori i inverteri svi pomažu. Među najdelotvornijim merama za svakodnevnu efikasnost je toplotna pumpa, koja kabinu greje premeštanjem toplote iz okoline umesto da struju troši u otpornom grejaču, čime se drastično smanjuje zimski energetski namet i čuva domet po hladnoći.

Kupcu je efikasnost najbolje sagledati uporedo sa kapacitetom baterije i dometom, a ne umesto njih. Velika baterija može da prikrije žednog potrošača, pružajući dug domet po cenu mase, troška i vremena punjenja, dok efikasan automobil postiže konkurentan domet iz manje, jeftinije i lakše baterije. Poređenje navedene vrednosti kWh/100 km najčistiji je način da se proceni koliko dobro dato električno vozilo pretvara uskladištenu energiju u pređeni put i da se predvidi kako će se ponašati pri velikoj brzini i zimi.

Ključne tačke
  • Energija po razdaljini, npr. kWh/100 km (niže je bolje)
  • Određuje i trošak vožnje i stvarni domet
  • Pogoršavaju je brzina, hladnoća, masa i loša aerodinamika
  • Toplotna pumpa poboljšava efikasnost po hladnoći
Poznat i kao
electric car efficiencyenergy consumption